| |
Zašto pješačiti ?
Zato što nam se uvijek iznova otkrivaju nova, nepoznata mjesta, kazivanja i običaji. Poželimo čuti još poneku pojedinost, vidjeti još poneku sliku skrivenih kutaka, upoznati mjesto svog boravka.
Zato što se brinemo o svom zdravlju, želimo održavati kondiciju, udisati svjež zrak, ojačati svoje tjelo.
Zato što volimo vidjeti ljepotu netaknute prirode, borovu šumu, bistro more, ribare, igru dupina, ovce na pustim livadama, osvojiti vrhove sa kojih se vidi cijeli lošinjski arhipelag, susjedni otoci i kopno u daljini.
Zato što želimo da doživite ovaj jedinstveni svijet otočne ljepote, koja iz godine u godinu oduševljava svoje posjetitelje i tako već 116 godina.
Opće upute
Korištenje težih pješačkih staza, zahtijeva nošenje čvrstih tenisica ili planinarskih cipela, te obavezno nošenje vode ili sokova, posebice tokom ljeta. Nikako nemojte rušiti tisualjetne kamene suhozide (gromače), ako Vam se koji kamen uruši, vratite ga na mjesto. Drvena rešetkasta vrata - lese, na koje čete nailaziti, obavezno zatvarajte za sobom. Ako naiđete na kakvu životinju, ponašajte se prirodno, umirite se i promatrajte. Pratite oznake na terenu, ne idite stazama koje nisu označene, mnogi puteljci i staze na otocima zapušteni su i nisu pogodni za korištenje.
Napomena
Na otocima cresko-lošinjskog otočja, nema zmija otrovnica. Prema legendi ove je otoke blagoslovio i tako zauvijek protjerao zmije otrovnice Sveti Gaudijencije, osorski biskup, dok znanstvenici još uvijek ne znaju razlog, vjerujmo legendi.
Šetnice i pješačke staze podjeljene su prema kriteriju zahtjevnosti u tri skupine; lungomare staze, lagane i teške pješačke staze.
Lungomare staze
Namjenjene su najširem krugu šetača, prate obalu otoka, prolazeai brojnim uvalama i uvalicama, kroz stoljetnu borovu šumu. Šetajuai predjelom čikat, gdje su nekad lošinjske dame čekale svoje pomorce, vratit cete se stoljetima unazad, uživajuči uz prekrasne vile austrijskog plemstva. Predjel čikat svoj današnji izgled zahvaljuje trojici uglednih znanstvenika Dr. Leopoldu Ritteru von Schrotteru, Dr. Alfredu Edleru von Manussi i Dr. Conradu Claru. pa tako danas i šetnice na čikatu nose njihova imena. Posebna priča je malološinjski profesor Ambroz Haračic, koji je čitav svoj život posvetio proučavanju klime i vegetacije rodnog mu otoka i čiji se spomenik nalazi u južnom djetu uvale čikat.
S druge strane otoka lungomare staza povezuje Mali Lošinj s Velim Lošinjem. Preporučujemo svim gostima otoka da uz laganu šetnju posjete prvotno naselje na otoku Veli Lošinj, prošeau se njegovim uskim uličicama, vide raskošne vile nekadašnjih kapetana i svakako posjete ribarsku lučicu Rovensku, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, lukobranom i ribarskim ugodajem. Svakako posjetite i ribarsku lučicu Sv. Martin, gdje sežu počeci Malog Lošinja, a gdje se danas nalazi mjesno groblje sa crkvom Sv. Martina, zaštitnika Grada Malog Lošinja.
Lagane pješačke staze
Namjenjene su također širem krugu šetača, no za razliku od lungomare staza, uglavnom presjecaju divnu unutrašnjost otoka. Pažnju posebno privlače staze koje kreču od crkve Sv. Nikole, pretpostavlja se da su tu počeci nastanka Velog Lošinja, prolazeai kroz maslinike i borovu 5umu.
Teže pješačke staze
Namijenjene isključivo aktivnim Setačima, odnosno planinarima, zbog čega uključuju i strmije djelove, a djelomično mogu biti i na teže prohodnom terenu. Atraktivnost staza je netaknuta priroda i brojni vidikovci, koji pružaju veličanstven pogled na arhipelag. Posebno treba izdvojiti vidikovac ispod crkve Sv. Ivana, gdje su nekad lošinjska djeca u vrijeme jedrenjaka, čekala da na horizontu zapaze brod i o tome obavještavala cijelo selo da se netko od njihovih konačno vrata kuči.
|
|
 |
|